Jole na prodaju

Jedrenje na joli – doživi jedrenje u njegovu najčišćem obliku

Jole su otvorene jedrilice opremljene podiznim ili umetnim švertom (pomičnom kobilicom), koji daje uspravljajući moment i sprječava zanošenje. Jole se u plovidbi uz vjetar najčešće drže uspravno sportskim tjelesnim angažmanom posade – pri vjetru s krme na mnogim se jolama dižu spinaker, gennaker ili asimetrični spinaker. Na jolama doživljavaš fizičku, gotovo atletsku stranu jedrenja. Postoje, doduše, i mirnije krstareće jole. No kada na joli „vjetrovi pušu“ i „pjena prska“, doživljavaš jedrenje u njegovu najčišćem obliku.

Što je jola

Jolom se u suvremenom govoru naziva otvorena jedrilica bez kabine, čiji se uspravljajući moment stvara pritiskom vode na razmjerno širok trup broda i težinom posade smještene u privjetrini. Na jolama se zanošenje smanjuje podizivom sabljom ili sabljom na umetanje.

Poseban oblik u govoru predstavljaju jole s kobilicom (npr. Kielzugvogel), koje se u većini regija ipak nazivaju i otvorenim brodovima s kobilicom.

Jole se dijele na krstaške odnosno izletničke i regatne jole.

Kada se jola prevrne

Jole u pravilu pri jačini vjetra od tri do četiri bofora zahtijevaju sportski angažman posade. U naletima vjetra jole se mogu prevrnuti ako je posada nepažljiva ili prelagana. Ako se npr. pri plovidbi uz vjetar, kada naraste pritisak vjetra na čvrsto pritegnuta jedra, ne popusti škota i time ne smanji pritisak u jedru, ili ako se posada ne nagne dovoljno izvan broda odnosno osoba u trapezu nije dovoljno teška, jola se naginje i može se prevrnuti. Pri naglom slabljenju vjetra jola se može prevrnuti i u privjetrinu, ako posada ili jedriličar samac ne reagiraju dovoljno brzo premještanjem težine prema sredini broda.
Pritom se razlikuje uobičajeno prevrtanje (jedro i jarbol leže na vodi) i potpuno prevrtanje (jarbol je okrenut prema dolje, sablja prema gore).
Moderne jole uglavnom su nepotopive i posada ih može uspraviti u kratkom vremenu, a da pritom ne nastane šteta na brodu. Zapamti: «Kad sunce obasja sablju, jedriličar nešto radi krivo!»

Klase jola

Jole su podijeljene u klase jola, koje pak propisima o gradnji osiguravaju da su brodovi na regatama međusobno izravno usporedivi. U europskom prostoru razlikuju se jednoposadne jole (npr. Laser, Finn-Dinghy, Contender, Musto-Skiff, Aero) i dvoposadne jole (npr. 420, 470, Zugvogel, Korsar, Flying Dutchman, 505, Pirat, Windy).

Skiff – posebno laka jola

Skiffovi su posebno lake jole, konstruirane s razmjerno širokim krmenim dijelom i laganim materijalima za rano klizanje. Prvi skiffovi pojavili su se u Australiji već krajem 19. stoljeća. Kao i mnoge druge visokotehnološke regatne jole, i skiffovi su uglavnom predimenzionirano opjedreni (nose dakle razmjerno više površine jedara u odnosu na dimenzije trupa). Niz vjetar ili na širim kursevima na skiffovima se postavljaju veliki Gennakeri, koji skiffove dovode do fascinantnih najvećih brzina.
Skiffovi su prije svega u Australiji raširena klasa u različitim veličinama. Posebno su popularni 14 Footer i 18 Footer (kojima jedri troje). Međunarodno je tip jole skiff postao poznat nastupom 49er skiffa na Olimpijskim igrama (od 2008.).